Bolesti zubnog mesa i okolne kosti (gingivitis i parodontitis) najčešće su
bolesti među ljudima – od njih boluje više od polovice odraslih ljudi. Što
uzrokuje te bolesti? Mekana bjelkasta naslaga na zubima (zubni plak) je
“biofilm” koji je građen od različitih vrsta bakterija. Te bakterije
luče tvari, kombinaciju šećera i bjelančevina, kojima se okružuju i štite od
vanjskih utjecaja.
Upravo su bakterije iz biofilma u usnoj šupljini (oralni biofilm) glavni
uzročnici zubnog kvara (karijesa), ali i bolesti zubnog mesa i okolne kosti
(gingivitisa i parodontitisa)
Mnogi čimbenici mogu (uz glavni uzrok – bakterije iz oralnog biofilma)
pridonijeti da bolesti zubnog mesa brže napreduju i da simptomi budu jače
izraženi. To su čimbenici koji pospješuju nakupljanje biofilma (neadekvatna
oralna higijena, krivi položaj zuba, neadekvatne ispune – plombe, ortodontski
aparati, krunice i mostovi) ili smanjuju i mijenjaju naš odgovor na bakterije
(pušenje, nekontrolirana šećerna bolest i neke krvne bolesti te određeni
lijekovi, a kod pojedinih pacijenata čak i hormonalni utjecaj u pubertetu,
trudnoći ili menstrualnom ciklusu.
Gingivitis je upala zubnog mesa. Prvi je znak takve upale krvarenje zubnog
mesa koje se javlja kad četkamo zube. Upala je reverzibilna (moguće je potpuno
izlječenje), no ako se ne drži pod kontrolom, gingivitis može prerasti u
parodontitis (ili kako ljudi, iako pogrešno, kažu “paradentoza”) kod
kojeg su zahvaćena i tkiva ispod zubnog mesa – parodontni ligament (vlakna koja
povezuju zube i kost) te sama kost u kojoj su zubi “usidreni”. Osim
krvarenja zubnog mesa i naslaga oralnog biofilma na zubima, kod parodontitisa
se nalazi i zubni kamenac (tvrda naslaga na zubima), zubi mogu biti pomični
(klimavi) te mogu migrirati (nakriviti se ili doslovno pomaknuti), a u
konačnici, može doći i do njihovog ispadanja. Ako imate neki od navedenih
znakova bolesti, ne oklijevajte, javite se svom doktoru dentalne medicine
(stomatologu, zubaru).
Utjecaj na cijeli organizam
Sve je više znanstvenih dokaza o utjecaju bolesti zubnog mesa na
čitav organizam. Dolazi do promjene u imunološkom odgovoru organizma, tako
da pacijenti koji boluju od bolesti zubnog mesa, imaju i značajno veći rizik od
obolijevanja od vrlo ozbiljnih sistemskih bolesti, kao što su: šećerna bolest,
kardiovaskularne bolesti (visoki krvni tlak, angina pektoris, moždani i srčani
udar, te nagla srčana smrt), plućne bolesti, te komplikacija u trudnoći –
prerano rođenje djece smanjene porođajne težine.
U liječenju gingivitisa i parodontitsa sudjeluju podjednako i pacijent i
doktor dentalne medicine, a prema potrebi, kod uznapredovalih slučajeva, i
specijalist parodontolog. Zadatak je pacijenta da redovito provodi adekvatnu
oralnu higijenu, a doktora dentalne medicine da redovito uklanja zubne naslage
i polira pacijentove zube svakih šest mjeseci. Liječenje parodontitisa
uključuje i postupak koji se zove struganje i poliranje korjenova
(ili kako ljudi kažu “kiretaža”). Potrebno je ukloniti biofilm i
bakterije ispod razine zubnog mesa, a u procijepu između zuba i zubnog mesa.
Postupak se uglavnom provodi pod lokalnom anestezijom, pa je dakle bezbolan.
Nakon tog postupka potrebno je također redovito provoditi adekvatnu oralnu
higijenu i redovito uklanjati zubne naslage.
Četkanjem protiv biofilma
Prevencija odnosno sprječavanje nastanka gingivitisa a time i
parodontitisa) doslovno je u rukama svakog od nas. Usmjerena je na svakodnevno
uklanjanje oralnog biofilma mehaničkim i kemijskom postupcima – adekvatnom
oralnom higijenom – redovitim četkanjem zubi zubnom četkicom i pastom,
korištenjem zubnog konca i/ili međuzubnih (interdentalnih) četkica te,
eventualno, tekućina za ispiranje usne šupljine (TIUŠ). Doktori dentalne
medicine trebaju podučiti pacijente koji tip četkice koristiti, vezano uz
veličinu glave četkice i mekoću vlakana, te ih uputiti u pravilnu tehniku
četkanja zubi. Preporučuju se makana vlakna kako ne bi došlo do ozljede zubnog
mesa prilikom četkanja zubi.
Zubne paste, uz fluoride, mogu sadržavati i druge aktivne sastojke koji
imaju antimikrobno i protuupalno djelovanje. Za teško dostupna mjesta, posebno
između dva susjedna zuba, nužno je koristiti zubni konac i/ili međuzubne
četkice jer se i u tim prostorima nakuplja biofilm. Ako četkanje zuba nije
dovoljno efikasno, zbog loše suradljivosti, manjka motivacije ili smanjene
manualne spretnosti kod nekih pacijenata preporučuje se upotreba TIUŠ kao
nadopuna mehaničkom uklanjanju oralnog biofilma. Svakodnevna upotreba TIUŠ s
aktivnim sastojcima (poput onih u zubnim pastama) pomaže u održavanju
pacijentovog oralnog zdravlja, ne samo zbog dokazanog protuupalnog i
antimikrobnog djelovanja, nego i zbog dobrog prihvaćanja od pacijenta kao
posljednjeg koraka svakodnevne rutine u provođenju adekvatne oralne higijene.
Dr. sci. Davor Kuiš, dr. med. dent., specijalist parodontolog
Ordinacija
ŠkodaDENT uključila se u akciju HKDM, te u mjesecu oralnog zdravlja od 12.09.
do 12.10.2014. nudi besplatni specijalistički parodontološki pregled, te
25 % popusta na sve parodontološke usluge. Iskoristite priliku i
dogovorite već danas svoj termin na 051/263 766.