Vrućina, sunce, znojenje… ljeto je vrijeme kada najviše
razmišljamo o tome koliko vode smo popili i češće posežemo za čašom ili
bočicom. Čak i ako se ne bavite nekom fizičkom aktivnošću više se znojite jer
je vruće i češće ste žedni, a ako tome dodate i najblažu fizičku aktivnost
poput šetnje, tijelo brzo počne tražiti vodu.
Međutim, nedovoljna konzumacija vode nije jedino što nas
čini umornima i stalno žednima. Svi smo čuli da je osim vode potrebno
nadoknaditi i elektrolite (što je točno), ali možda baš zato mnogi upadaju u
zamku – pretjeruju s unosom soli. Smanjenje unosa soli u organizam moglo bi
pomoći da tijelo zadržava manje vode, a samim tim i da se osjećate poletnije u
vrućim ljetnim danima.
Ali, elektroliti..
Mala djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima
najviše su izloženi riziku dehidracije, a kroz znojenje i dehidraciju gubimo i
neke važne elektrolite. Gubimo ih jer znoj sadrži elektrolite – tvari otopljene
u tjelesnim tekućinama koje nose električni naboj. Te tvari su natrij, klorid,
kalij, kalcij, magnezij, željezo, cink i
drugi mikroelementi. Kada se radi o tvarima poput minerala u
elektrolitima, zdrava prehrana je najbolji izvor, jer je upravo ravnoteža
elektrolita važna za normalno funkcioniranje organizma – kako mišićnog tako i
živčanog sustava.
Kako bi se spriječila dehidracija organizma treba piti
dovoljno tekućine, jesti hranu bogatu vodom, poput juha, voća i povrća, te
konzumirati laganije i manje slane proizvode i obroke. Jer, ako živite u
Hrvatskoj, vjerojatno pretjerujete s unosom soli i zimi i ljeti.
Sol je po svom sastavu natrijev klorid i izuzetno je važna
jer održava ravnotežu vode i elektrolita u tijelu. Natrij je bitan za normalno
funkcioniranje organizma i sastavni je dio većine tekućina u ljudskom
organizmu, no dnevne potrebe su relativno male. Većina smjernica preporuča
dnevni unos natrija od 2,3 g i manje, a što preračunato u kuhinjsku sol iznosi
5 do 6 grama, odnosno 1 čajnu žličicu, dok ga u Hrvatskoj unosimo 2-3 puta više,
najčešće kroz kuhinjsku sol.
I premda hrvatski građani prosječno unose znatno veće
količine kuhinjske soli od dopuštenog, velika većina smatra da ne jede preslanu
hranu. Zato se zapitajte trebate li uistinu ‘nadoknađivati’ izgubljene
elektrolite. Veća je vjerojatnost da trebate jesti manje slanu hranu, čitati
deklaracije i birati proizvode sa smanjenim udjelom soli.