Glaukom je bolest vidnog živca koja je u većini slučajeva
povezana s povišenim intraokularnim (očnim) tlakom. Povišeni očni tlak najčešće
je posljedica poremećenog normalnog protoka tekućine kroz oko. Ukoliko ostane
visok, očni tlak vrši pritisak na vidni živac te dovodi do njegovog postupnog
propadanja i oštećenja vidnoga polja.
Budući da oštećenja primarno zahvaćaju
periferni dio vidnog polja, u početnom stadiju pacijenti nisu ni svjesni svoje
bolesti. S vremenom dolazi do značajnijeg poremećaja vidnog polja i vidne
funkcije, pacijent postaje svjestan problema s vidom no u toj je fazi vidni
živac već značajno oštećen. Stoga, ukoliko se glaukom na vrijeme ne otkrije i
ne liječi, može završiti nepovratnim oštećenjem vidnog živca i sljepoćom.
Budući da se bolest u većini slučajeva razvija postupno i bez simptoma, glaukom
je poznat kao „tihi ubojica“ vida. Bolest se najčešće otkrije prilikom prvog
detaljnijeg pregleda kod oftalmologa.
Rasprostranjenost
glaukoma
Glaukom je drugi vodeći uzrok sljepoće u svijetu koji
pogađa oko 2% populacije europskog podrijetla iznad 50 godina starosti. Smatra
se da će do 2020. godine oko 80 milijuna ljudi bolovati od glaukoma. Trenutno
je gotovo 6 milijuna ljudi slijepo zbog posljedica glaukoma, a očekuje se da će
taj broj do 2020. godine narasti na 11,2 milijuna. Dodatni problem predstavlja
činjenica da bolest nije prepoznata na vrijeme i adekvatno liječena u više od
50% oboljelih od glaukoma u razvijenim zemljama, odnosno u čak 90 % oboljelih u
nerazvijenim zemljama. U Hrvatskoj je registrirano više od 10 000 ljudi koji
boluju od glaukoma, a prema procjenama, ovaj broj bi se mogao udvostručiti
tijekom narednih 5 godina.
Postoji više tipova glaukoma:
Primarni glaukom otvorenog kuta (POAG) je najčešći oblik
glaukoma, nepoznatog je uzroka i uglavnom se razvija postupno, podmuklo i bez
simptoma. Budući da do gubitka centralnog vida dolazi kad je bolest već
značajno napredovala, često je prekasno dijagnosticiran.
Primarni glaukom zatvorenog
kuta uzrokovan je anatomskom građom očnoga kuta koji je uzak ili sasvim
zatvoren, uz otežano istjecanje očne vodice i posljedično oštećenje vidnog
živca. Može ga pratiti izrazito visoki očni tlak, pojava crvenila i boli, a
prethodno se javljaja zamagljenost vida i krugovi oko izvora svjetla,
glavobolja, mučnina i povraćanje.
Normotenzivni glaukom (glaukom normalnog
tlaka) se javlja kada je očni tlak unutar normalnog raspona. Smatra se da oko
30% slučajeva u zapadnim zemljama čini ova vrsta glaukoma.
Kongenitalni glaukom je prirođen, a juvenilni
se javlja u djece između treće i šesnaeste godine života. Sekundarni glaukom
nastaje kao posljedica ozljede, upale, uznapredovale šećerne bolesti, tumora
oka, dugotrajnog liječenja steroidima, katarakte i dr.
Faktori rizika za razvoj glaukoma
Povišen očni tlak se smatra najvažnijim faktorom rizika za
razvoj glaukoma. Normalne vrijednosti očnog tlaka su u rasponu od 8 – 21 mmHg
iako gornja normalna vrijednost može biti i viša tj. iznosi 22 mmHg ili čak 24
mmHg. Bitno je napomenuti da svako povišenje očnog tlaka ne znači nužno
postojanje glaukoma. Glaukom je složena bolest koju čini skup simptoma, što
znači da osim vrijednosti očnoga tlaka, moraju biti prisutne i promjene na
očnom živcu i vidnom polju. Nadalje, važan čimbenik rizika za razvoj glaukoma
je i životna dob. Glaukom se najčešće pojavljuje nakon 40. godine života, a
njegova se učestalost povećava sa starošću. Važnu ulogu ima i prisutstvo
glaukoma u obitelji tj. naslijeđe, visoka kratkovidnost, rasna pripadnost,
sistemske bolesti kao što su povišeni krvni tlak, smanjena funkcija štitnjače,
šećerna bolest te ozljede oka i dugotrajna terapija lijekovima kao što su
kortikosteroidi.
Rano otkrivanje i liječenje glaukoma
Rano otkrivanje bolesti je ključno za uspjeh liječenja i
prognozu. Čak 50% ljudi ne zna da ima glaukom, jer nikada nisu napravili
detaljan oftalmološki pregled koji podrazumijeva i mjerenje očnog tlaka. Naime, za dijagnozu
glaukoma potreban je pregled oftalmologa
koji je jednostavan i bezbolan, a sastoji se od mjerenja očnog tlaka, kontrole
vidnog živca te uzimanja anamnestičkih podataka kako bi se prepoznali ostali
simptomi ove bolesti i mogući različiti faktori rizika. Kod postavljanja sumnje
na postojanje glaukoma, pacijenta se upućuje na daljnju dijagnostičku obradu
koja podrazumijeva pregled prednjeg segmenta i očnoga kuta (gonioskopija),
pregled vidnoga polja i procjenu stanja vidnoga živca. Ovisno o vrsti glaukoma
i stupnju oštećenja vida, glaukom se može liječiti lijekovima, laserom ili operativno.
Zaključno, glaukom je ozbiljna bolest oka koja može dovesti
do sljepoće ukoliko se ne prepozna i ne liječi na vrijeme. Uz ranu dijagnozu i
liječenje, većina pacijenata s glaukomom može imati sačuvan vid i dobru
kvalitetu života.
Specijalna bolnica Medico stalno ulaže u najmoderniju
dijagnostičku opremu kako bi svojim klijentima osigurao dostupnost novih,
kvalitetnih zdravstvenih usluga. Od sada u oftalmološkoj ambulanti nudimo nove
usluge: OCT – optičku koherentnu
tomografiju te ultrazvuk oka i ultrazvučnu biometriju.
OCT – optička
koherentna tomografija metoda je slojevitog snimanja mrežnice i vidnog živca uz
pomoć laserske tehnologije. Pretraga je bezbolna, ne šteti oku i ne zrači.
Primjenjuje se u dijagnostici bolesti žute pjege, dijabetesa i glaukoma. OCT
uređaj ima mogućnost fotodokumentirati promjene na mrežnici oka.
Ultrazvuk oka jednostavna je i bezbolna pretraga stražnjeg
dijela oka kojom se otkrivaju brojne bolesti očne pozadine te okolice oka –
očnih duplji. Važan je u dijagnosticiranju bolesti poput odignuća (ablacije)
mrežnice i razlikovanju dobroćudnih od zloćudnih tumora unutar oka. Izvodi se
nježnim prislanjanjem sonde na očne vjeđe na koje se prethodno nanese sloj
gela.
Ultrazvučna
biometrija je mjerenje jakosti leće za ugradnju kod operacije mrene.
Neophodna je za operaciju katarakte. Izvodi se prislanjanjem sonda na površinu
oka koja se prethodno anestezira kapima.
Za
Specijalnu bolnicu Medico piše:
doc. dr. sc.
Goran Pelčić, dr. med., specijalist oftalmologije