Uzroci depresije kod žena su : a) usamljenost i emocionalni doživljaji b) genetske anomalije c) biokemijski poremećaji d) endokrini poremećaji. U prošlom tekstu
definirali smo a , sada ćemo se
fokusirati na uzroke b, c
i d
sam uspjela saznati, još uvijek nije
pronađen uzrok kao što je genetska
anomalija koja bi utjecala na pojavu depresije, ali se u istraživanjima
genetskih čimbenika jest dokazalo da osobe koje u obitelji imaju nekog s
bipolarnim poremećajem u rasponu od 10-20% imaju šanse da ga i oni dobiju.
c)
Kada
govorimo o biokemijskim procesima
i depresiji mislimo na smanjenu razinu serotonina. Serotonin je poznata neurotransmiterska kemikalija,
koja regulira funkcije poput fine mišićne
kontrakcije, regulacije temperature, apetita, osjećaja boli,
ponašanja, krvnog tlaka i disanja. Kada je u ravnoteži, daje osjećaj
zadovoljstva i mentalne opuštenosti. Previše ili premalo serotonina dovodi do
abnormalnih mentalnih stanja, poput depresije, agresije,
prisilnog ponašanja, poremećaja spavanja, a važan je čimbenik u regulaciji
osjećaja gladi.
Eto zato smo često depresivne i vječito gladne, zbog glupog serotonina.
d) Endokrini poremećaji posebno su bitni ako znamo
da se životni vijek žene sastoji od generativnih ciklusa dominantno
određenih endokrinim faktorima, koji za posljedicu imaju brojne izmjene u psihosocijalnom
funkcioniranju žene. Što mislimo kad kažemo
endokrini? Endokrini sustav je sustav žlijezda s unutarnjim lučenjem, a produkti
lučenja zovu se hormoni. Pritom su nam kod žena bitne nadbubrežna žlijezda koja
luči adrenalin i noradrenalin te spolne žlijezde koje luče estrogen, progesteron
i testosteron. Imamo tako noradrenalinsku
teoriju koja govori da smanjena koncentracija noradrenalina dovodi do
depresije, a što se tiče estrogena,
progesterona i testosterona, spomenute, žena jednostavno, zbog
neizbježnog procesa starenja, postupno počinje slabije proizvoditi, i tako
lagano ulazi u klimakterij koji je između ostalog popraćen promjenama u
raspoloženju.
U ovom dijelu, veliku ulogu igra menstrualno ciklično
krvarenje, koje ženi otvara put u generativnu fazu njenog postojanja. Pojavom prve menstruacije žena stječe
mogućnost rađanja i obnavljanja vrste. Početak, kao i prestanak menstruiranja sa
sobom nosi brojne sociopsihološke implikacije, koje narušavaju emocionalnu i tjelesnu
prirodu žene. Menstruacija kao pojava periodičnog krvarenja vezana je u
iskonskom smislu za pitanje života. Simbolika u cikličnoj pojavi menstruacije
odnosi se na to da žena ne umire, već se svakog mjeseca ponovo rađa i dobiva
mogućnost da daruje život. Još je Hipokrat ukazao na postojanje promjena raspoloženja
vezanih za menstrualni ciklus i nazvao ih je “melankolijom
menstruacije”, a ona se sve dobro znate manifestira: napetošću, nervozom,
osjećajem skučenosti, anksioznošću, depresijom, tugom, plačljivosti,
iritabilnosti, bijesom, porastom interpersonalnih konflikata, povišena
spremnost da se reagira burno, češćim ispoljavanjem promiskuitetnog ponašanja, smetnjama
pri spavanja, pad interesa za obavljanje uobičajenih aktivnosti (fakultet,
posao, druženje sa prijateljima, hobiji), sniženom efikasnosti, problemima s
koncentracijom, pospanošću, lakim zamaranjem ili značajnim gubitkom energije,
subjektivni osjećajem neuspjeha (skrhanosti) ili gubitka kontrole.
Još jedan, možda i najznačajniji životni ciklus u žena
je trudnoća i period neposredno nakon porođaja.
I ovi životni ciklusi žene praćeni su burnim biološkim, prije svega hormonskim
promjenama, ali i ozbiljnim psihosocijalnim promjenama, što ženu čini
osjetljivom za pojavu psihičkih poremećaja. U 10-20% trudnica javlja se
depresija, a u posebnom riziku su one žene koje su imale psihički poremećaj
prije trudnoće, bračne ili partnerske nesuglasice, nepovoljne životne događaje,
neželjenu trudnoću, lošu psihosocijalnu podršku od osoba iz okruženja, kao i
negativne stavovi o sebi.
Fotografije:
http://www.visualnews.com/2013/10/04/upon-time-intimate-bathtub-images-javier-campuzano/