Termin dentinska preosjetljivost označava oštru,
kratkotrajnu bol ogoljelog dentina koja nastaje zbog temperaturnih, taktilnih,
kemijskih i sl. podražaja. Najčešće se javlja u području zubnih vratova gdje je
sloj cakline najtanji. Važno je naglasiti da dentinska preosjetljivost nije ni
na koji način povezana s karioznim promjenama koje također mogu nastati na
istim mjestima. Najčešće zahvaćeni zubi su očnjaci i prvi pretkutnjaci
(četvorke), slijede ih sjekutići i drugi pretkutnjaci (petice). Najčešće se
javlja iznad 30-te godine života, i češća je kod ženskih osoba.
Do bolnih podražaja dolazi zbog ogoljenja dentina. Gubitak
cakline zuba i/ili gubitak parodontnog tkiva (povlačenje zubnog mesa) izlažu
dentin temperaturnim, kemijskim i mehaničkim promjenama u usnoj šupljini. Do
gubitka cakline može doći na nekoliko načina, procesima erozije, atricije,
abrazije.
Erozije na zubima nastaju djelovanjem kiselina, bile one
unesene u organizam ili endogenog podrijetla (želučana kiselina).
Kod osoba kod kojih su prisutne navike poput bruksizma
(škripanja zubima) dolazi do trošenja zuba atricijom. Kod jako izraženog
trošenja može se pojaviti dentinska preosjetljivost na griznim plohama zuba.
Pojam atricija označava nastajanje sitnih pukotina na
površini cakline i njezino odlamanje zbog nepravilnih žvačnih sila.
Abrazija u usnoj šupljini se u prvom redu odnosi na
djelovanje paste i četkice na trošenje caklinskog sloja zuba. Iako brojni
autori nisu usuglašeni oko toga dovodi li četkanje do značajnijeg gubitka
cakline, stomatolozi preporučuju korištenje slabo abrazivnih pasti i mekših
četkica. Također se pacijentima savjetuje primjena slabije sile kod četkanja
zuba. Iako sama abrazija minimalno djeluje na caklinu, u slučajevima kada je
dentin već izložen djelovanjem atricije, erozije i drugih procesa, te kod osoba
koje pate od bolesti parodonta i imaju gingivnu recesiju (povlačenje gingive)
agresivno četkanje može pridonijeti bržem gubitku zubnog tkiva i nastanku
defekata.
Do samog osjeta boli dolazi zato jer je dentin građen od
tubulusa (mikroskopskih „cjevčica“) ispunjenih tekućinom koja reagira na
vanjske podražaje i svojim gibanjem djeluje na živčane završetke u zubu.
Konačan rezultat je oštra bol, koja prestaje odmah kad se ukloni podražaj.
Osjetljivi zubi najčešće reagiraju na hladno (hladnu tekućinu, hladni zrak) te
na mehanički podražaj, najčešće prilikom pranja zuba zbog podražaja vlaknima na
četkici.
Kako bi se osjetljivost zuba smanjila stomatolog može
koristiti preparate na bazi fluorida (npr. fluoridne gelove) koji mogu
zatvoriti ulaze u dentinske tubuluse i tako smanjiti osjetljivost. Kod većih defekata, dentin je moguće
zaštititi izradom ispuna (plombe).