10-te
Moda od 1910-1919 godine
karakteristična je zbog svojeg bogate i egzotične raskoši u prvoj polovici
stoljeća i kontrast je onome što se nosilo za vrijeme Prvog Svjetskog rata.
Suknje su se dignule s poda do gležnja, žene su svoju kosu šišale na bob
frizuru. Moda je počela hlapiti. Francuski dizajneri poput Paula Poireta ohrabrili su se dizajnirati odjeću bez korzeta, mekih
linija koji slijede liniju tijela. Sljedećih nekoliko godina žene su napokon
odbacile sve svoje korzete i rublje koje je njihovom tijelu davalo dobro
definiranu siluetu. Ne trebamo napominjati koliko su korzeti zapravo neugodni.
Bez obzira što ometaju disanje i normalno jedenje za stolom, tijelo se na njih
moralo priviknuti. Ipak mnoge žene smatrale su ga ugodnim i nosile su ih kada
je moda to zahtijevala. Tijekom Prvog svjetskog rata dogodile su se dobro
promjene u modi. Dizajneri su pozvani u rat i bili su primorani zatvoriti svoje
modne kuće. Vrijeme rata spriječilo je trgovinu između Francuske i SAD-a, iako
je francuska industrija svile ostala djelovati u Lyonu.
Godine 1915. Gabrielle Chanel bila je na zapadu Francuske, van borbenih zona i
dizajnirala je šešire i haljine koje su žene činile vitkijima. Imale su pojas
na struku. Do 1916. izrađivala je plisirane suknje od vune koja se prije rata
koristila isključivo za muško donje rublje i pulovere u mornarskom stilu koji
se već ranio pojavljivao u Vogue-u.
U ratnoj nestašici Chanel
puloveri su nametnuli modernu klasiku ciljajući na bogate klijente jer su oni
bili pojam za mladolikost i casual. Tijekom godina uvode se motivi na haljine,
ono što danas nazivamo paisely
uzorak. Vez je pronašao put do visoke mode i taj trend nastavio se i u novom
stoljeću. Dizajnerica Jeanne Paquin je ustanovila kako ženi treba dobra
haljina. Njezina Chimere večernja
haljina dobar je primjer čiste Art Deco haljine. Bila je izložena na izložbi u
Parizu i predstavljala je vrh francuske mode. Bila je izrađena od najfinijeg
šifona i francuske svile s detaljima poput dijamantnih gumbi i zlatnih staklenih
perli. Model koji je bio savršen za Charlston.
Traperice su nosili isključivo
radnici. Jedna od prvih tvrtki za izradu traperica bila je Morris Cooper i u to vrijeme bili su popularni kombinezoni kakve su
nosili seljaci. Nakon ratnih nedaća i ubojstva vlasnika kompaniju preuzima sin
Harold i preimenuje ju u Lee Cooper koja nam je danas svima dobro poznata.
Hobble suknje ili suknje koje
sputavaju hodanje su dugačke i imaju i pri dnu su stisnute. Koliko god je bila
nepraktična doživjela je veliku popularnost. Navodno je žena u njoj hodala
polako i odmjereno kao gejša. Danas nešto slično možemo pronaći na nekim
večernjim toaletama ili vjenčanicama.
Veliki šeširi sa širokim obodom i
licem u sjeni bili su jako popularni, ali su se s vremenom počeli smanjivati u
kape s mnogo manjim obodom. Kratka kosa ili bob frizura proširila se u
avangardnim krugovima tijekom rata. Plesačica, glumica i trendseterica Irena Castel pomogla je širenju upravo
te frizure. Desetljeće je posebno zanimljivo jer je ženska odjeća doživjela
drastične promjene. Opuštene haljine postale su popularne, bilo je dosta
eksperimentiranja oko rukava na odjeći.
Razmislimo na tren. Žene su se
riješile korzeta koji ih je sputavao, ali su dobile suknju u kojoj nisu mogle
hodati?!
Prvi svjetski rat nametnuo je
trend koji se zvao izgled Gibson Girl.
Ona je bila personifikacija ženskog ideala krajem 19-og i početkom 20-og
stoljeća. Bila je vitka i visoka i imala je naglasak na obline i struk. Taj
izgled se postizao s tzv. labud korzetom. Veličanstvena je, ima tanki vrat, a
kosa joj je nagomilana u obliku punđe. Tijekom rata žene su više nosile
praktičnu odjeću, muška odijela su pregazila elegantne haljine i suknje. Da
najutjecajnija modna dizajnera biti su Jacques
Doucet i Mariano Fortuny. Jacques
Doucet je dodao pastelne boje i svoje kolekcije, a njegovi klijenti su to
vrlo brzo prihvatili. Dizajner koji je imao golem ukus, mnogi su ga pokušali
slijediti, ali rijetko uspješno.
A pojavilo se nešto što je i
danas jako moderno. Panama slamnati šešir koji je postao prvi artikal za izvoz
iz Ekvadora. Kasnije su ga nosili neki od najutjecajnijih ljudi tada poput Winston Churchilla, Nikite Khrushcheva,
Humphrey Bogarta. Znamo da kada je nešto jako popularno ima i svoje kopije.
O da! Ali, originalni Panama šešir je iz Ekvadora!
Sjećate se Louis Vuitton kolekcije Jesen/zima 2012?
Što još dodati osim da je lijepo
i poučno zabaviti se nekim prošlim vremenima i razmisliti kako je bilo tada
kada su žene bile ograničene i kada nisu imale preveliki izbor. Povući paralelu
s današnjim vremenom bilo bi apsurdno. One nisu željele nositi korzete jer im
nisu bili ugodni. Mi danas volimo nositi korzete jer se želimo osjećati
ženstveno. Lijepo je znati kako su se odvijale stvari i kako je Gabrielle
Chanel stvarala svoje prve kreacije u neimaštini. Moda je tako zabavna stvar.
Upravo zbog toga što znamo barem djelić onoga što se s njom događalo nekada
davno.
Autor: Extravagant