Narodne nošnje simbol su naše kulture i tradicionalna odjeća mjesta i sela i na moru i na kontinentu. Svaka posebna na svoj način, raznih ukrasa, motiva i materijala, posebnih i specifičnih za taj kraj.
Uvijek je zanimljivo otkrivati domaću baštinu, posebno svog kraja, a ovog smo puta posjetili Selce i upoznali se sa selačkom nošnjom te saznali što je krasi.
Vlasta Lončarić: “Narodna se nošnja u zadnje vrijeme jako malo nosi, a da nije bilo mesopusta, nažalost, bila bi skroz zaboravljena.”
Selačka nošnja datira iz razdoblja između 1850. i 1870. godine, stotinjak godina kasnije je obnovljena, a danas se najviše koristi za vrijeme raznih manifestacija, poput (Sr)etnog Selca, u kojemu su prikazani stari selački običaji.
Ova je nošnja izrađena od raznih materijala, prsluk je od samta, podsuknja i košulja su bijelo platno, puno je čipke, a donje su gaće bile od platna te su se preklapale, a prema stražnjici bile otvorene.
Obnovljene su tri ženske i jedna muška nošnja, svaka sa svojom namjenom.
Vlasta Lončarić: “Selce ima posebnu nošnju za blagdane koja se nije nosila svaki dan. Sastoji se od crvene,
bijele i crne boje i jako je elegantna.”
Svečane su se nošnje nosile u crkvenim i drugim raznim svečanim prigodama, poput vjenčanja. Sastoje se od košulje koja se naziva stomanja, kasa ili bušta, tkanice, haljice koju zovu krilo, podsuknje, čarapa i papučica. Većina je haljina bila naslijeđena te su ih žene čuvale, a džepić u krilu služio je za maramicu ili smokvu.
Svjetlana Svetić: “Ne znam hoće li se nošnja očuvati jer ju je neke danas sram nositi, ali dosta je novih nošnji te me to veseli jer imam osjećaj da bi se mogle sačuvati.”
Još jedna svečana nošnja danas plijeni pažnju, a nosi se u svečanim prigodama, poput svadbi i za Božić i Svetu Katarinu.
Ana Huskić: “Nošnja se sastoji od šurke (jaknice) od kupovnog materijala s dezenima, suknje i pletenih čarapa. Prezentiramo je na maškarama tijekom mlaće slame ili ljeti na (Sr)etnome Selcu.”
Mlaća slame običaj je koji se i danas rado prezentira. Narod se skuplja na brdu, na klancu te u narodnim nošnjama kreće u šetnju selom gdje se mlati slama. Danas se slama mlati va beloj nošnji koja je nekada služila kao radna nošnja, a sastoji se od berhana (suknje), košulje i čarapa.
Muška se nošnja ističe svojim zelenim detaljima, a vrlo je slična ostalim nošnjama na području Vinodola te se sastoji od gaća (hlača) uskoga kroja, s dva proreza sa strane, ukrašenima gajtanom. Ispod se nalazi stomanja (košulja) od fine, prozračne lanene tkanine, na koju se stavlja jačermica od čoje.
Na glavi se nalazi rapčil, kapa podrijetlom iz Like, ali se udomaćila u Selcu.
Ivan Jeličić Bakarčić: “Ova je nošnja nestala početkom 20.stoljeća, ali su osnivanjem tamburaškog društva neki njeni elementi vraćeni te je napravljena muška narodna nošnja. Malo je ima u Selcima, a nosimo je za razne svečanosti i kulturne manifestacije.”
Narodne nošnje i običaji još uvijek žive u Selcu i jako ih je važno očuvati, kroz mesopust i razne druge manifestacije, poput (Sr)etnog Selca. Oni ne dopuštaju da se užanca zatare.
(Sr)etno Selce je manifestacija koja povezuje narodne običaje, gastronomiju, kulturno-umjetničko stvaralaštvo i zabavu za sve generacije. 31.svibnja i 1.lipnja Selce će svim posjetiteljima pokazati i predstaviti svoj svijet, narodne običaje, autohtone proizvode, tradicijski izričaj i ljepotu kulturno-povijesne baštine, kao i svoje predivne selačke nošnje.
Autor: Tamara Štiglić Vodopić
Foto: Extravagant