Fotografija; Arsen Miletić
Riječke
ljetne noći
Trinaesti po redu festival Riječke ljetne noći, ove godine
pod nazivom Riječke ljetne noći +, očekuje nas od 1. do 22. srpnja, a u njegovu
bogatom i raznovrsnom programu, uz nositelja i organizatora HNK Ivana pl.
Zajca, sudjeluju i Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Muzej moderne i suvremene
umjetnosti, Art-kino Rijeka, Muzej grada Rijeke, Prirodoslovni muzej, Pomorski
i povijesni muzej Hrvatskog primorja te Hrvatski muzej turizma Opatija.
Time je obrazložen i ovogodišnji „plus“ u nazivu, jer je
uključivanjem još većeg broja kulturnih institucija nego lani, kada je
inauguriran novi koncept festivala, osmišljen još bogatiji festivalski program.
Tako festival prestaje biti festivalom samo izvedbeno umjetničkih programa te
postaje interdisciplinaran, obraćajući se time i puno širem krugu publike.
Dolazi
nam MIK
Najveća kulturno-glazbena manifestacija u ovom dijelu
Hrvatske, Melodije Istre i Kvarnera, već je 52. godinu za redom na putu.
Unikatan zbog svojeg putujućeg karaktera i njegovanja dijalekata našega kraja,
ovaj festival uvijek najavljuje ljeto. Ove će godine raspjevana karavana
krenuti iz Rijeke, i to s riječkog Korza 18. lipnja te će nakon toga posjetiti
Opatiju, Punat, Kastav te svoj put završiti u Umagu.
Najugodnije
ljetne večeri su kod Guvera
Ljetni pivski vrt Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog
primorja prošlo je ljeto dokazao da je idealno mjesto za provoditi vruće ljetne
večeri, privukavši veliki broj Riječana i gostiju koji su uživali u prekrasnom
ambijentu, bogatoj ponudi zanatskih piva i finih zalogaja te odabranim
koncertima i događanjima.
Ove je godine Ljeto na Guveru odlučilo ponuditi još više,
stoga nam nakon početka programa uz BEERanje 17. i 18. lipnja, ostaje kroz
cijelo ljeto otvoren Ljetni pivski vrt, uz zaista bogati koncertni program.
Novost ove godine su „Okusi različitosti“, program koji objedinjava prošlost i
sadašnjost, tradicionalnu hranu i nove pivske stilove, modernu glazbu i
povijest – jedan dan u tjednu prezentirat će se piva najboljih pivovara iz
Italije, Austrije, Francuske, Mađarske, Srbije i Njemačke, zemalja koje su u
određenom trenutku i na određeni način upravljale Rijekom.
