Podcast DijaLOG smo pokrenule na apsolventskoj godini kada više nismo imale predavanja na fakultetu, ali nam je bio ostao zadnji korak prije titule magistra – pisanje diplomskog rada. Netipično za taj životni period, odlučile smo potragu za karijerom ostaviti “po strani” te kreativnu energiju usmjeriti na nova iskustva – Erasmus+ studije i stručnu praksu, razne hobije, a između ostalog i pokretanje DijaLOGa…
Najčešće rado dijelimo savjete i vrijedne informacije za studente zainteresirane za studij logopedije ili trenutne studente. Naša ciljana publika su i diplomirani logopedi te vjerujemo da su teme naših epizoda iznimno korisne i suradničkim strukama, odnosno učiteljima, odgojiteljima, fonijatrima, psiholozima, rehabilitatorima, ali i roditeljima.
DijaLOG je prvi logopedski podcast u Hrvatskoj koje su osnovale na apsolventskoj godini sada već diplomirane logopedinje: Tamara Vlahović, Angela Peršun, Laura Marinović i Ines Perović. DijaLOG je volonterski projekt vrijednih logopedinja koje uz posao i svakodnevne obaveze posvećuju vrijeme podcastu te marljivo obrađuju teme iz područja logopedije, kako za studente logopedije, tako i za suradničke struke poput učitelja, psihologa, rehabilitatora, ali i roditelja.
Vrijedne djevojke uživaju u ovome što rade te na DijaLOG gledaju kao zabavan, uzbudljiv, ali i edukativan projekt, s kojim mogu uvelike pridonijeti svima. DijaLOG epizode možete pratiti putem streaming platformi: SoundCloud, Spotify, Apple Podcasts, Dezeer, ali i na društvenim mrežama.
Cijelu uspješnu i zanimljivu priču oko podcasta, pripremama za epizodu, ali i o manjku logopeda u Hrvatskoj te daljnjim planovima, pročitajte u intervjuu!
Predstavite se našim čitateljima! Tko stoji iza DijaLOG-a?
Iza DijaLOGa stoje četiri mlade, tek nedavno diplomirane logopedinje: Tamara Vlahović, Angela Peršun, Laura Marinović i Ines Perović. Svaka od nas ima svoju ulogu u cijelom projektu, ali svakako sve važnije odluke i sam završni rezultat bude ostvaren zajedničkim trudom.
Glas iza mikrofona, točnije voditeljica podcasta je Laura koja svojom slatkorječivošću vrlo lako navede goste na razgovor. Naša čarobnica Tamara stoji iza kompletnog vizualnog identiteta podcasta, aktivno vodi društvene mreže, a dizajnirala je i prvi DijaLOG merch.
Angela je naš tech-wizard i zadužena je za sve što uključuje zvučne zapise, točnije uređivanje epizoda, slaganje zvučnih efekata, oblikovanje uvodne i izlazne špice epizode i slično. Ines je zadužena za odnose s javnošću i komunikaciju s medijima, ali ponekad ćete čuti i njezin glas u podcastu kao podršku Lauri.
Što je DijaLOG i kome je namijenjen?
DijaLOG je logopedski podcast u kojem se primarno obrađuju teme vezane uz logopediju, ali uvijek se nađe i neka tema van same struke. Najčešće rado dijelimo savjete i vrijedne informacije za studente zainteresirane za studij logopedije ili trenutne studente. Primjerice, dosad imamo dvije epizode vezane uz Erasmus, točnije uz stručnu praksu i studijski boravak, koje su se pokazale vrlo korisnima.
Naravno, naša ciljana publika su i diplomirani logopedi te vjerujemo da su teme naših epizoda iznimno korisne i suradničkim strukama, odnosno učiteljima, odgojiteljima, fonijatrima, psiholozima, rehabilitatorima, ali i roditeljima.
Kako ste došli na ideju pokretanja podcasta i to prvog logopedskog u Hrvatskoj, ali i regiji?
Za sve su zaslužni ispitni rokovi. Naime, ideja o pokretanju nekog zajedničkog i samostalnog projekta postojala je već duže vrijeme, ali nismo uspjele odlučiti što bi to točno bilo. Zatim je došlo vrijeme za učenje za ispite, odnosno trenuci kada smo tražile bilo kakvu distrakciju od istog. U jednom od takvih trenutaka, Lauri je sinula ideja o pokretanju podcasta. Isprva smo bile malo nesigurne oko svega, ali nakon malo (samo)uvjeravanja nastao je DijaLOG.
Koje sve teme, pitanja i problematike pokrivate?
Teme epizoda uglavnom obuhvaćaju područje logopedije, ali vjerujemo kako se za svakoga pronađe ponešto. Vrlo često se u epizodama predstavlja određeno područje logopedije pa stručnjaci dijele informacije o pojedinom poremećaju/teškoći, kako mu pristupiti, koji su postupci u dijagnostici i terapiji te se pružaju savjeti za rad s pojedinom populacijom.
Mnogi gosti su stručnjaci iz logopedskog područja, ali i suradničkih struka, poput fonijatrije, psihologije ili lingvistike. Tako smo ugostili i psihologinju Lidiju Arambašić koja nam je pojasnila ulogu pomagačkih struka tijekom procesa tugovanja te kako uopće s djecom razgovarati o smrti.
Osim stručnjaka, gosti su nam i sami polaznici logopedskih terapija koji dijele svoje iskustvo o dobivanju pojedine dijagnoze, procesu terapije i životu s određenom teškoćom i/ili invaliditetom. Jedna od njih bila je i maturantica Gita koja je podijelila svoje iskustvo prolaska kroz obrazovni sustav s dijagnozom disleksije.
Ono što možemo povezati uz sve epizode jest da svi gosti koji se rado odazovu, zaista nesebično dijele savjete, životne priče i iskustvo. Uz pokoju anegdotu i emocionalno teška tema postane laka za slušanje i razumijevanje.
Kako izgledaju pripreme za jednu epizodu DijaLOGa? Imate li goste, koliko traje epizoda?
Uz iznimku nekolicine epizoda s članicama DijaLOG tima, gotovo sve epizode DijaLOGa ugostile su zanimljive pojedince. Ideja za epizode nam ne nedostaje, obično nam dolaze u neočekivanim trenucima pa tako imamo i virtualnu ploču za brainstorming gdje zapisujemo sve što želimo snimiti u budućnosti. Zaista se trudimo da teme ne budu predvidljive, već da svoje slušatelje uspijemo pridobiti da logopediju vide iz jednog novog, drugačijeg kuta. Tako smo se dosjetile i jedne posebne epizode za koju planiramo da izađe na Valentinovo.
Najteži zadatak predstavlja odabir tema za nadolazeću sezonu. U svakoj sezoni nastojimo pokriti sva područja logopedije te zadržati dobar omjer zabavnih i ozbiljnih epizoda.
Uz pregršt naših ideja, ta dinamika nam često predstavlja izazov. Jednom kada dogovorimo sezonu, Laura obično šalje vrlo šarmantne pozive za gostovanje kojima, zasad, skoro nitko nije mogao odoljeti. Naravno, samom snimanju epizode prethodi detaljno istraživanje o temi i gostu. Često to podrazumijeva čitanje dodatne literature o određenoj temi, a možemo reći da smo jako puno naučile pripremajući se za snimanje.
Svaka epizoda ima svoju pripremu koja uključuje okvir teme o kojoj ćemo razgovarati u epizodi. Kada su teme emotivne i iziskuju osobne odgovore naših gostiju, tada smo iznimno oprezne da prije snimanja sa svojim gostima postavimo granice koje određuju koliko “duboko” smijemo zaći tokom rasprave.
Ne volimo unaprijed ograničavati trajanje razgovora, trudimo se da on bude spontan i da naši slušatelji imaju osjećaj kao da su s nama na kavi. Baš zato epizode variraju u trajanju – u prosjeku bismo rekle da epizode traju oko sat vremena. Naši su slušatelji podijeljeni, neki ih slušaju “u jednom dahu”, dok drugi vole “rascjepkati” epizodu u više navrata slušanja.
Kako izgleda jedan vaš radni dan?
Prije svega, period tik pred novu sezonu je uvijek kaotičan. Iako nemamo zadana vremenska ograničenja, trudimo se odrediti određene datume kao okvir za izvršavanje zadataka. Prema tome kalkuliramo i kada početi s novom sezonom, koliko će epizoda biti, hoćemo li imati dodatan sadržaj i slično. Potom pišemo pripreme za epizode i koordiniramo snimanja s gostima, tako da te dane uglavnom provodimo u poštanskom pretincu maila i u našem grupnom chatu.
DijaLOG je naš volonterski projekt tako da se svaka od nas njemu posvećuje uz posao i svakodnevne obaveze. Nakon odrađenog 9 to 5, vrijeme je za podcast, što podrazumijeva kontaktiranje putem mailova, vođenje društvenih mreža, uređivanje epizoda i pisanje priprema. Svakako moramo napomenuti kako zaista uživamo u tome što radimo trenutno i ne doživljavamo DijaLOG kao obavezu, već isključivo kao zabavan, uzbudljiv i ispunjujuć projekt.
Kako komentirate manjak logopeda u Hrvatskoj, a čini se sve veća potreba za istima (posebno kod djece)? Koji su razlozi?
Logopedija je jedna od pomagačkih struka koja ima svoje zakonitosti, vlastiti studij i u kojoj se primjenjuju znanstveno utemeljene metode, ali nažalost, svjesnost javnosti o logopediji kao znanosti te o logopediji kao specifičnoj struci u Hrvatskoj je i dalje niska.
Smatramo da je u pitanju jedan začarani krug u kojem se ne otvara dovoljno radnih mjesta za diplomirane logopede, a pritom se ističe stalna potreba za njima u svim sustavima, počevši od obrazovnog. Idealna situacija bi bila ona u kojoj bi svaka osnovna škola i dječji vrtić u Hrvatskoj unutar stručnog tima imala i logopeda, ali zasad nažalost, nije tako.
Osim toga, liste čekanja za samu dijagnostiku u zdravstvenom sustavu duže su i od godine dana. Sve zajedno upućuje na to da uz stalno višegodišnje isticanje logopedije kao jednog od deficitarnih zanimanja na području cijele države, diplomirani logopedi čekaju na otvaranje javnih natječaja za zaposlenje u državnim institucijama.
Koliko se logopedija promijenila u odnosu na nekad?
Logopedija u svijetu, ali i u Hrvatskoj, još uvijek je relativno nova znanost. Unatoč tome, rade se brojna istraživanja, razvija se nova tehnologija, standardiziraju se dijagnostički testovi te se aktivno radi na popularizaciji znanosti u javnosti.
Naime, danas se nerijetko može pročitati u medijima o sve većem postotku djece s teškoćama i potrebom za cijelim nizom stručnih suradnika koji pružaju usluge djeci i odraslima s teškoćama i/ili invaliditetom. Često se takve informacije spominju u kontekstu sve većeg broja djece rođene s teškoćom.
Ono što prilikom dijeljenja ovakvih informacija treba napomenuti jest da živimo u vremenu u kojem se postiže dublji uvid u specifične poremećaje i teškoće, što omogućava pravovremenu i ciljanu intervenciju. Samim time, sustav se polako prilagođava ranom otkrivanju djece s teškoćama, radi se na inkluziji, polako se povećava broj stručnih službi koji pružaju usluge ovoj populaciji, kontinuirano se radi na osvještavanju šire populacije i senzibilizaciji javnosti zbog čega je veći broj djece s dijagnosticiranim teškoćama neminovan.
Na temelju toga može se zaključiti kako nije nužno broj djece i odraslih s teškoćama porastao, već se one lakše, brže i jasnije uočavaju. To je svakako najveća promjena i pomak koji se dogodio tijekom razvoja logopedije kao znanosti pri čemu je velik napredak vidljiv u procesu procjene, dijagnostike i rane intervencije.
Što vas najviše veseli i pokreće u poslu?
Naš studentski angažman započeo je u studentskoj udruzi Logomotiva, čije djelovanje je bilo vođeno našom uistinu intrinzičnom motivacijom. To se nastavilo i s ovim projektom koji je pokrenut dok smo bile apsolventice, ali sada kad smo “odrasle” i radimo, još je prisutna ista motivacija i žar.
Mislim da smo sve četiri upisale logopediju s idejom da jednog dana napravimo nešto što će pomoći ljudima i pokrenuti promjene. Mislimo da je ovaj naš mali projekt upravo to. Jednim klikom, ljudima je dostupan edukativan sadržaj koji im pobliže predstavlja svijet logopedije kroz priče stručnjaka i osoba s određenim teškoćama i/ili invaliditetom.
U našem podcastu predstavljamo priče o onim ljudima koji pripadaju marginaliziranim društvenim skupinama, dajemo im mikrofon da predstave sebe i budu glas populacije koja još uvijek nema ravnopravnost u društvu.
Nakon snimljene tri sezone, možemo reći kako nas trenutno najviše pokreću životne priče ljudi. Teško je ostati suzdržan i ne razviti osjećaj empatije za glas ljudi iza naših mikrofona.
Epizoda koju bi posebno istaknuli u ovoj sezoni kao onu koja nas je podsjetila zašto je bitno da nastavimo s DijaLOGom je ona u kojoj nam mlada studentica Marcela Medved priča o svom putu rehabilitacije nakon doživljenog moždanog udara. Vjerujemo da tko god posluša tu epizodu, zaista ne može ostati ravnodušan.
Je li teško biti studentica poduzetnica?
Podcast smo pokrenule na apsolventskoj godini kada više nismo imale predavanja na fakultetu, ali nam je bio ostao zadnji korak prije titule magistra – pisanje diplomskog rada. Netipično za taj životni period, odlučile smo potragu za karijerom ostaviti “po strani” te kreativnu energiju usmjeriti na nova iskustva – Erasmus+ studije i stručnu praksu, razne hobije, a između ostalog i pokretanje DijaLOGa.
Sad kad gledamo unatrag, u vrijeme kada smo još studirale, nisam sasvim sigurna kako bismo ovako veliki projekt uspjele ostvariti uz svakodnevne fakultetske obaveze, ali i druge aktivnosti unutar naše udruge Logomotiva. Naše vrijeme vođenja studentske udruge je ono što je omogućilo razvoj projekta poput podcasta. Naime, tamo smo naučile koordinirati projekte, pisati dopise i natječaje, organizirati različite društvene događaje poput predavanja, radionica, druženja; zbog svega toga danas vodimo projekt poput DijaLOGa.
Sad malo bolje razumijemo kako stvoriti projekt, koji je profesionalan način komunikacije te koji je učinkovit način vođenja društvenih mreža kao jednog od glavnih načina ostvarivanja određenog dosega u javnosti.
Što možemo dalje očekivati od vas? Možda video format?
Svakako nam je u planu video format za DijaLOG, primarno zato što želimo da podcast bude inkluzivan. Naime, želimo omogućiti titlove za osobe s oštećenjem sluha kako bi i ta populacija mogla pratiti teme koje predstavljamo u podcastu. Zasad smo to ostvarili transkribiranjem epizode u kojoj nam gostuje Oliver Lušić, kapetan rukometne reprezentacije gluhih i predsjednik Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
Što se tiče nekog daljnjeg razvoja samog podcasta, svaku sezonu uvodimo neke novitete u samom konceptu pa smo tako uvele “trijaloge” i pokrenule smo rubriku “Logopedija izvan okvira” u kojoj povezujemo logopediju i nesrodne struke.
Možemo li i mi biti uključeni u podcast sa svojim pitanjima, prijedlozima, željama?
Uvijek rado volimo čuti mišljenje naših slušatelja i često ih pozivamo na komentiranje, slanje poruka, pohvala, kritika i želja. Volimo pratiti povratne informacije naših slušatelja, biti u toku s njihovim željama i vidjeti što možemo popraviti i unaprijediti. To se sve može putem naših društvenih mreža (Instagram, Facebook, a od nedavno i TikTok) te putem streaming platformi na kojima objavljujemo epizode (SoundCloud, Spotify, Apple Podcasts, Dezeer i ostali).
Osim toga, nakon svake sezone pokrenemo rubriku Q&A na Instagram storijima gdje uvijek možete ostaviti poruku o željenim temama i gostima za buduće sezone.
Budući da smo nezavisni podcast, naš rad slušatelji često i podržavaju donacijama putem portala Buymeacoffee. Zahvaljujući prijatnim kavicama (kako mi to volimo reći) uspjele smo osigurati financiranje streaminga za iduću sezonu.
Za kraj, gdje vas sve možemo čuti? Hoćete li održavati možda neka gostovanja po Hrvatskoj?
Zasad nas možete slušati isključivo na streaming platformama, ali imamo ideju o organiziranju nekog dijaloga ili trijaloga uživo. To bi prije svega bilo ovdje u Zagrebu, a za gostovanja po Hrvatskoj ćemo još vidjeti. To je sad već stepenica iznad, ali imamo mnogo planova i ideja za DijaLOG i nadamo se da će nam budućnost biti naklonjena.
Svakako smo jako ponosne na ovaj naš projekt i radimo ga s puno ljubavi pa vjerujemo da će tako i ostati još dulje vrijeme.
Autor: Marina Koprivnikar
Foto: privatni arhiv