Jana Krišković Baždarić riječka je spisateljica čiji romani osvajaju brojne čitatelje diljem Hrvatske, pa i šire.
Nedavno je objavila treći roman, Dva života Helene Lenowitz, za koji mnogi ne kriju oduševljenje.
Saznali smo što se sve skriva iza ovog naslova, ali i ostale zanimljivosti o autorici i njenom pisanju.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ovog si proljeća izdala treći roman. Kako su nastala Dva života Helene Lenowitz?
Ja sam dijete osamdesetih i na svoje djetinjstvo često gledam kao na priču iz nekog drugog svijeta. Taj osjećaj oduvijek me fascinirao. Ne znam proizlazi li iz činjenice da je svijet osamdesetih bio toliko drugačiji od današnjeg ili svi s jednakom nostalgijom gledamo na vlastito djetinjstvo.
Sigurno je da ga idealiziram i romantiziram, ali uspomene na jedan topliji ritam života, na bliskost među ljudima i dane koji su u svojoj jednostavnosti imali nešto gotovo čarobno, oduvijek su u meni postojale kao temelj za priču koju sam jednog dana željela ispričati.
Naravno, osamdesete nisu bile samo nostalgija. Imale su svoje pukotine, ograničenja i nedostupnosti, na koje ne gledam kao na nedostatak.
Naprotiv, vjerujem da su upravo ta ograničenja hranila dječju maštu, snove i čežnje koje se nisu mogle zadovoljiti jednim klikom na internetu. Kaseta omiljenog benda, pjesma koju smo danima čekali da zasvira na radiju ili Barbie lutka donesena iz Trsta bili su događaji oko kojih se vrtio naš mali svijet. Radost koju su donosili danas je teško objasniti nekome tko odrasta u vremenu kada je gotovo sve dostupno odmah.
Helena je upravo takvo dijete osamdesetih – djevojčica puna snova i čežnje za svijetom koji je upoznavala kroz stranice časopisa posuđenih na kiosku, sjedeći na malom zidu ispred zgrade. Svijet koji joj se tada činio nedostižnim, zahvaljujući književnosti i njezinoj magiji, na kraju je ipak uspjela proživjeti.
Radnja tvojih romana uvijek se odvija i u inozemstvu. Kako se London našao u središtu priče?
Često me pitaju zašto svoje romane ne smještam na domaći teren.
Odgovor je zapravo vrlo jednostavan: to nije nešto što ikada svjesno uvrštavam u proces pisanja. Ne postoji formula ni popis elemenata koje roman mora zadovoljiti. Mjesto radnje za mene nije dekor ni kulisa, nego jedan od njegovih najvažnijih nosivih stupova – jednako važno kao i sami likovi.
Zapravo, mjesta o kojima pišem često doživljavam kao likove. Dovoljno su mi poznata da mogu naslutiti njihov karakter, a opet dovoljno neuhvatljiva da me mogu iznenaditi, prevariti ili razočarati.
U njima uvijek postoji prostor za otkrivanje. Boravila sam na njima upravo toliko da mogu vjerovati kako ih poznajem, ali ne toliko da izgubim onu dragocjenu slobodu mašte. Upravo je taj prostor između iskustva i imaginacije za mene najplodnije mjesto za pisanje. Ovoga puta to je bio London.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Postoji li posebna veza između tebe i tog grada, ali i glazbe osamdesetih?
U London putujem već četvrtu godinu zaredom, no London iz mog romana nije samo stvarni grad. To je London osamdesetih – grad koji je živio glazbu, modu, društvene promjene i proturječja jednako intenzivno kao i ljudi koji su njime hodali.
U takvom okruženju likovi nisu mogli ostati isti. London je oblikovao njihove odluke, razotkrivao njihov karakter i postao katalizator njihovih najvećih životnih promjena. Bio je istodobno grub i zavodljiv, prljav i blistav. Grad koji je od svojih stanovnika tražio hrabrost da se mijenjaju, a upravo u toj promjeni otkrivali su i svoje najveće slabosti, ali i ono najvrjednije u sebi.
O glazbi osamdesetih zapravo ne treba mnogo govoriti. Ona je i danas soundtrack naših života, nasljeđe na kojem i dalje počiva velik dio suvremene glazbene scene.
To je bilo vrijeme kada su glazbenici doista bili idoli – ne samo zbog popularnosti, nego zbog onoga što su stvarali i predstavljali. Bili su umjetnici, inovatori i svojevrsni revolucionari koji su pomicali granice glazbe, mode i kulture.
Njihov utjecaj nije završio s tim desetljećem; on se i danas čuje u pjesmama koje slušamo i vidi u estetici koja se neprestano vraća.
Kakvi su povratni dojmovi oko romana, što kažu čitatelji?
Dojmovi su izvrsni. Posebno me veseli što roman jednako snažno odjekuje kod različitih generacija. Oni koji su živjeli osamdesete u njemu prepoznaju vlastite uspomene, čežnje i emocije, dok mlađi čitatelji, iako to vrijeme nisu doživjeli, kroz priču uspijevaju osjetiti njegov duh i atmosferu.
Upravo mi je to bila jedna od najvećih želja, stoga sam jako zadovoljna reakcijama čitatelja.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Gdje se roman sve može naručiti?
Roman se može naručiti putem moje mrežne stranice ili porukom u inbox na mom Instagram i Facebook profilu, po posebnoj ljetnoj promotivnoj cijeni od 15,00 eura.
Dostupan je i u web trgovini izdavačke kuće Profigraf, a uskoro će biti dostupan i u web trgovini Naklade Morana.
Pišeš li dalje? Je li već neka nova ideja u glavi?
Trenutno su mi u planu promocije romana ove jeseni i zime i sada sam posvećena tome. Ideja u glavi postoji, ali za sada je čuvam samo kao ideju za dane kada se otvori više prostora i vremena da joj se posvetim.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Autor: Tamara Štiglić Vodopić
Foto: Instagram