Osim
savjeta Huntera S. Thompsona na temu sreće i smisla života,
svidjeli su mi se savjeti još nekoliko velikih mislilaca. Ovo su
neki od njih…
i programer
što ne bi trebali raditi je brinuti se za tuđe mišljenje, osim
ono vaših prijatelja. Ne bi se trebali brinuti za prestiž…
Prestiž je mišljenje ostatka svijeta….Prestiž je kao snažan
magnet koji se omata čak i oko vaših stavova spram stvari u kojima
uživate. Tjera vas da radite ne na onom što volite, nego na onom
što bi voljeli da volite.. Prestiž je samo fosilizirana
inspiracija. Ako radite išta jako dobro, napravit ćete to
prestižnim. Samo radite što volite, a neka se prestiž pobrine sam
za sebe.
filozof i televizijski voditelj
od zanimljivih činjenica koje se tiču uspjeha je da mislimo kako
znamo što to znači. Mnogo puta naše ideje o tome što bi značilo
živjeti uspješno, zapravo nisu naše. One su usisane od drugih
ljudi. Također usisavamo poruke koje nam šalju mediji i marketing.
To su sve snažne sile koje definiraju što želimo i kako vidimo
sami sebe. Ne bi trebali odustati od vlastitih ideja i predodžbi
uspjeha, ali moramo biti sigurni da su to zaista naše ideje i
predodžbe. Moramo se fokusirati na vlastite ideje i pobrinuti se da
ih posjedujemo, da smo mi zaista autori naših ambicija. Jer samo po
sebi je grozno ne dobiti ono što želimo, ali je još gore imati
ideju što želimo i onda na kraju shvatiti da to uopće nije to, da
to nije ono što želimo cijelo vrijeme.
Najvažnija
stvar koju kreativna osoba mora naučiti, a koja se tiče profesije,
je gdje povući granicu koja dijeli ono što ste voljni činiti i
ono što niste. Umjetnost pati u onom trenutku kada ljudi počnu
plaćati za nju. Što ćete više novca trebati, više ljudi će vam
govoriti što da radite, imati ćete sve manje kontrole, više sranja
ćete morati gutati, a užitka će biti sve manje. Znajte ovo i
planirajte u skladu s time.
pjesnik, prevoditelj, kritičar
je ono što radimo po satu. Ako je moguće, to radimo za novac.
Vožnja taksija, pranje suđa, branje šparoga, šetanje dvorištem
psihijatrijske ustanove…sve je to rad. Težak rad, s druge strane,
ima svoj tempo. Možda nas i plaćaju za isti, ali ga je teže
odrediti. Pisanje pjesama, odgajanje djeteta, razvijanje novog načina
računanja, rješavanje neuroze, stvaranje izuma u bilo kojoj
formi- sve je to težak rad.
Rad
je
namjerna akcija postignuta voljom. Težak rad može biti namjeran
samo do one mjere kada se napravi kostur ili ako se ne rade stvari
koje bi mogle spriječiti težak rad. Iznad toga težak rad ima svoj
raspored. Ne postoji tehnologija, uređaj koji štedi vrijeme koji bi
mogao promijeniti ritmove kreativnog teškog rada. Kada se težak rad
izrazi u terminima
razmjene, kreativnost je automatski umanjena svaki put kad se pojavi
uspon u tehnologiji rada.
Fotografije: