„The hate U give little infants fucks
everything“, poručio
je još početkom devedesetih godina američki reper Tupac Shakur objašnjavajući akronim THUG LIFE. Unatoč tome što je često bio optuživan za poticanje
nasilja i vulgarnosti kod svojih obožavatelja, ikona gangsta-rapa sa Zapadne
obale ovime je, zapravo, htjela upozoriti. Nastave li se djeca odgajati u
negativnom okruženju, okružena rasizmom, nasiljem i opresijom, taj će se krug
samo nastaviti vrtjeti.
Koliko je proročanska bila ova Tupacova izjava pokazalo se i prvog
dana 2009. godine nakon što su dvadesetdvogodišnjeg Afroamerikanca Oscara
Granta brutalno ubile policijske snage u kalifornijskom gradu Oaklandu. Taj se
događaj, kao i pucnjava kojoj je u rodnom Jacksonu sama svjedočila, urezao u
pamćenje mlade Angie Thomas pa mu je
posvetila fakultetski esej, a nakon ubojstava još trojice mladih
Afroamerikanaca, esej je pretvorila u roman Taj
Hejt U Glavi (The Hate U Give).
Starr Carter, obična je šesnaestogodišnjakinja, Afroamerikanka iz
naselja Garden Heights, učenica prestižne srednje škole Williamson koju
pohađaju većinom bijela djeca. Roditelji su je u tu školu upisali kako bi je
pokušali zaštititi od opasnosti što ih život u getu sa sobom nosi, no jedne
noći nakon kvartovske zabave, Starr svjedoči brutalnom zločinu. Za rutinske
kontrole vozila policajac trima hicima
ubija njezinog nenaoružanog prijatelja iz djetinjstva, Khalila. On je,
navodno, policiji bio poznat kao lokalni diler. Je li to bio dovoljan razlog za
njegovo ubojstvo?
Iako u sebi nosi aktivističku potku, Taj
Hejt U Glavi je priča o odrastanju, o identitetu i o traženju.
Priča o mladoj Afroamerikanki koja traži svoj glas, djevojci neprestano
razlomljenoj između dvaju svjetova-onog iz kojeg je potekla i onog kojem sad,
barem djelomično pripada. Ovo je njezino putovanje, buđenje i osvješćivanje da
može biti ono što jest, ono što želi biti.
Zbog svega je toga, čim se 28. veljače 2017. pojavio na policama
američkih knjižara debitantski roman mlade autorice Angie Thomas odmah zasjeo na prvo mjesto New York Timesove ljestvice najprodavanijih romana za mlade i ondje
ostao čak. Uspjeh romana iznenadio je i samu autoricu koja se, u strahu od
nemogućnosti pronalaska izdavača za svoj rukopis, nepunih godinu dana prije
toga za pomoć obratila poznatoj američkoj književnoj agentici. Bojazan je,
pokazalo se, bila potpuno neopravdana jer za prava na njezin aktivistički roman
sazrijevanja licitiralo je čak trinaestoro
nakladnika, a samo mjesec dana kasnije filmska je prava otkupila
producentska kuća Fox 2000. Roman je
samo u prvih mjesec dana prodan u 100
000 primjeraka, nagrađen je brojnim nagradama, između ostalog onima
čitateljske zajednice Goodreads za najboljeg
debitanta godine i najbolji roman za mlade, a nedavno je osvojio i posebnu
nagradu „Najbolji od najboljih“. Njegovo pojavljivanje na tržištu, ipak, nije
prošlo bez kontroverzi pa ga je Američko
knjižničarsko društvo(ALA) zbog pretjerane vulgarnosti, korištenja droga i
uvredljivog jezika uvrstilo na popis najizazovnijih.
„Unatoč oznaci romana
za mlade, ovo je roman koji bi svatko trebao pročitati ove godine.“
Globe and Mail
„Ova nam je
knjiga bila hitno potrebna. Ako to nije dovoljno, također je i nevjerojatno
zabavno i štivo koje nećete moći ispustiti iz ruku.“
Staln
Taj Hejt
U Glavi kojim nas trujete na kraju sve sjebe!