Artroskopija je danas rutinska dijagnostička i operativna metoda koja brzo i uspješno rješava probleme ozljeda zglobova
Piše: prof. dr. sc. Radovan Mihelić, dr. med., specijalist
ortopedije Specijalne bolnice Medico
Ozljede koljena su najčešće u sportaša ali u današnje vrijeme
većina se ljudi bavi nekakvom rekreacijom, šetnjama, trčanjem za loptom. Ako
krivo doskočite ili se naglo okrenete u čučnju, može stradati meniskus. To smo
nekada zvali „nogometaškom ozljedom“. Javljaju se bolovi i ponekad preskok u
koljenu kod određenih pokreta. Posjet specijalisti pokazat će postoji li sumnja
na ozljedu meniska. Prvo ćemo uraditi rendgensku (RTG) snimku koljena da
provjerimo stanje kostiju. Ali hrskavica se ne vidi na rendgenu. Može pomoći
ultrazvuk (UTZ), a kod sumnje na ozbiljnu ozljedu možemo se odlučiti na
magnetsku rezonanciju (MR). Ovo će snimanje pokazati sve detalje koljena:
koštana zglobna tijela, zglobnu hrskavicu, meniskuse, ligamente i mišiće. Ako
nalaz potvrdi da je riječ o ozljedi meniska, treba se pripremiti za operaciju.
„Potrgani“ menisk ne može spontano srasti. Treba oštećeni dio ukloniti, a u
mladih pacijenata meniskus se može i šivati. Kako se to radi? Dovoljno je na
koljenu učiniti dvije rupice: u koljeno
„ubaciti“ leću s kamerom, kroz drugi otvor instrument i možemo izvršiti
operaciju. To se zove ARTROSKOPIJA. Moderna kirurgija sve manje široko otvara
ozlijeđeni organ kao u vrijeme tradicionalne kirurgije. Sve se više zahvata
radi endoskopski. To vrijedi za trbušne organe, ali i za sve zglobove. Zahvat
je minimalno invazivni, nema krvarenja, anestezija je lokalna i sve se može
obaviti u jednom danu. Dva – tri sata iza zahvata, operirani sportaš ili
rekreativac može na kućnu njegu. Doma stavlja hladne obloge, oprezno se kreće
po kući. Dva mala šava se skidaju za 7 dana i možete se polako vratiti na
kancelarijski posao. Sjećam se skijaša koji je 7 dana iza artroskopske
operacije meniska osvojio medalju u slalomu. Ali mi možemo biti zadovoljni da
možemo hodati po gradu, a povratak u sport odgodimo nekoliko tjedana.
Sve dijagnostičke metode i snimanja nisu 100 % pouzdani.
Uvijek postoji prostora za pogrešku. Tako ni MR na koji se ljudi toliko
oslanjaju, misleći da je svemoguć, može pogriješiti. Zato artroskopiju smatramo
99% pouzdanom u postavljanju dijagnoze. No to nije sve: artroskopija se nikada
ne koristi samo za postavljanje dijagnoze. Zato kažemo da je to pouzdana
dijagnostičko-operativna tehnika. Veliku većinu problema u koljenu možemo
riješiti ovom metodom: ozljede hrskavice i ligamenata, degenerativna oštećenja.
Što je s ljudima srednje dobi, koji se i dalje žele baviti sportom, a u koljenu
počne škripati i boljeti? RTG će pokazati početno oštećenje zgloba, MR opisuje
neravnine na hrskavici, nagnječeni menisk. Tada artroskopijom započnemo
liječenje, obavimo manje čišćenje i nakon toga možemo odabrati neku od metoda
tzv. biološkog liječenja sa preparatima koji oporavljaju hrskavicu ili čak
mladim tj. matičnim stanicama.
Artroskopija je nezaobilazna u operativnoj rekonstrukciji
potrganih ligamenata. Komplicirane rekonstrukcije križnih sveza obavljaju se
minimalno invazivno, kroz nekoliko malih otvora i malim rezom od 3-4 cm.
Oporavak kod ove tehnike je brži, manje je oštećenje tkiva i lakše se vratimo
hodanju i trčanju.
U zaključku, u današnje vrijeme moderne endoskopske
kirurgije, artroskopija koljena predstavlja rutinsku dijagnostičko-operativnu
metodu koja se uklapa u dnevnu kirurgiju i može elegantno riješiti i složene
probleme.
Specijalna bolnica Medico znatno je obogatila ponudu
kirurških usluga iz područja ortopedije, kao i svoj ortopedski tim, te sada
vršimo artroskopije ramena, lakta, koljena i gležnja, ali i rekonstrukcije
ligamenata, tetiva, prednje ukrižene sveze, operacije meniskusa, nestabilnog i
bolnog ramena, teniskog lakta kao i operacijske korekcije svih deformiteta
stopala i prstiju te čukljeva.